Ostalo > Offtopic

DAVID ICKE

<< < (39/54) > >>

Donovan:
Što mi se sviđa kod Davida Ickea - by Krešimir Mišak

…Pa, pojednostavljeno rečeno – to što mu se predviđanja ostvaruju. Nedavno me jedan prijatelj podsjetio predviđanja za , mislim 1999. ili 2000. godinu koja je svojevremeno dao, ako se ne varam, …ma nije važno, dovoljno je reći - jedan slavni duhovni učitelj. Nekih petnaestak točaka, od kojih se ništa nije ostvarilo, no takvi detalji nisu smanjili broj njegovih sljedbenika. Takvih je predviđanja bilo na tone, svojevremeno (negdje 1997) sam čak htio ponešto zaraditi na tome jer mi je jedna prijateljica, koja se taman učlanila u neku sektu, sa sigurnošću tvrdila da će za koju godinu doći do smaka, to joj je rekao njen učitelj. Ja, naravno, nisam vjerovao u to, a i još smo ovdje, koliko vidim. No, predložio sam joj okladu u čitavu našu imovinu. Bila je to oklada koju nisam mogao izgubiti. U slučaju smaka svijeta ionako imovina nije važna, a u slučaju da ga nema – ja postojim ponosni vlasnik svega što ona ima. Nije ona bila baš takva budala, pa nije pristala na okladu - i zato još danas ima krov nad glavom. Što je, meni, naravno, drago, da se razumijemo.

S onim što je pisao Icke u svojim knjigama je drugačije. Ono što je pisao prije desetak i više godina, s lakoćom se može provjeriti prateći dnevne novine. Sve najavljeno se doslovce događa oko nas i možemo to sami vidjeti. I to ne u nekom prenesom značenju nego doslovno. Naravno, nije riječ o tome da je Icke prorok, niti ima tih ambicija, on je jednostavno skužio foru. A kad skužiš princip koji stoji iza zbivanja u svijetu, možeš i sam predviđati i pogađati jer je sve dosta jednostavno, samo raspršeno kroz dulji vremenski period ili su pak informacije nedostupne kroz glavne medije, ali itekako dostupne na sto drugih strana. :)

Icke je, recimo, pisao o onome čemu prisustvujemo svaki dan – stvaranju velike europske centralizirane države. Po njemu, plan širenja EU u konačnici ima za cilj da se udružene zemlje razbiju na regije i da se tako, na tragu stare devize ‘podijeli pa vladaj’, uspostavi diktatura. Nevidljiva, jer nema vođu, nudi puno ‘zabave’, ali i puno nadzornih kamera i stotine besmislenih i nepotrebnih pravila kojima ljude treba izdresirati da im na pada na pamet dognuti glavu od svojih problema i pogledati kako im se izmiče tlo ispod nogu. Ta se pravila i zakoni donose uglavnom automatski, bez javnih rasprava i po mogućnosti, bez ikakvog informirnja javnosti. No, da se vratim na regionalizaciju. Već sam neko vrijeme razmišljao koji je cilj konstruiranja ovih napetosti vezanih uz Sloveniju i EU, u koje uopće ne vjerujem da su tek niz slučajnih događaja. Prvo sam mislio da je riječ o tome da EU baš nije popularna kod Hrvata pa da je potrebno stvoriti ‘neprijatelja’ koji se tome protivi (Sloveniju) pa da ‘pobjeda’ nad njim bude naš sretni ulazak u EU – ‘jer smo mi tako tražili’. Osobno , zahvalio bih svakom Slovencu koji je učinio napor da se spriječi ulazak Hrvatske u EU, ali nažalost znam da ni sam nije znao zašto to radi. No, nedavno se pojavio i novi moment – u nekom hrvatskom tjedniku predstavljen je takozvani ‘plan B’ ulaska ‘Hrvatske’ u EU – ‘Hrvatske’ sam stavio u navodnike jer u tom slučaju Hrvatske više ne bi bilo. ‘Rješenje’ ‘problema’ sa Slovenijom jest – da razne hrvatske regije uđu odvojeno u EU. Naravno, kako je to obično u ‘velikom planu’ sve usklađeno i sve se zbiva sinkronizirano, neki istarski čelnik je već koji tjedan ranije iznio tu ideju, a i u tekstu je objašnjeno kako će se, ne znam, Međimurje spojiti s EU preko Mađarske, Dalmacija preko Italije i slično. U grubo rečeno.

Potom, Icke je u svojim kolumnama opširno opisivao na koji je način umjetno generirana sadašnja ‘kriza’. Pa onda, svi se uzdaju u Baraka, ali malo tko komentira neprekidni rast dotacija bankama radi ’sanacija’ – čiji se rast, koji je započeo pod Bushem sa stotinama milijardi dolara onima koji su konstruirali krizu, nije zaustavio do danas i već dosiže vrijednosti od nekoliko BILIJUNA. To, recimo, piše u novinama.

A evo i priče koja se tiče našeg dijela Europe, i nije iz novina, ali pokazuje kako krize uglavnom počnu tako što se kaže da je kriza pa reakcije potom stvore pravu krizu. 9.ožujka su analitičari Erste-grupe objavili tekst (kojega ja ne bih zapazio da mi ga nije poslao prijatelj koji radi u Privrednoj banci). Nalov je bio: „Izrazito netočno predstavljanje podataka BIS-a o SIE –Razlučivanje činjenica i fikcije o zaduženosti regije“.
Prenijet ću neke podatke iz tog teksta, da ne davim sa svim ekonomskim analizama, ali objava je dostupna je i na internetskoj stranici www.erstegroup.com u dijelu Press, koliko piše na priopćenju. Neću ulaziti u to je li objavljivanje informacija motivirano nekim koristima za banke (s obzirom da dolazi iz tog smjera), vjerojatno jest jer nitko sebi ne pili granu na kojoj sjedi već je, naprotiv, voli učvrstiti. No, podaci su svejedno zanimljivi i pokazuju u kojoj se mjeri ‘kriza’ umjetno generira.

Dakle , evo što se tamo kaže:

___________________
„Regija SIE pogođena pogrešno protumačenim podacima:
• Razina dugovanja u regiji SIE značajno niža nego u Zapadnoj Europi
• Potrebe za vanjskim financiranjem niže nego što se percipira u javnosti
Posljednjih se tjedana pojavio ogroman broj negativnih objava o Središnjoj i Istočnoj Europi (SIE) u kojima se ova regija nazivala žarištem problema Eurozone. Često je izražavana zabrinutost da je regija SIE visoko zadužena ili da bi određene zemlje mogle pretrpiti velike gubitke zbog svoje izloženosti u regiji. Osim toga, zabrinutost je dodatno povećana vijestima da je Istočna Europa posudila 1,7 trilijuna dolara te da u 2009. godina mora platiti ili refinancirati 400 milijardi dolara. Na temelju dubinske analize podataka, metodologije i logike koji stoje iza tih brojki, analitičari Erste Groupa tvrde da su podaci koje je konsolidirala Banka za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements, BIS) izrazito netočno protumačeni, što je dovelo do prenapuhane priče o zaduženosti regije SIE.

Regija SIE pogođena pogrešno protumačenim podacima
“Glavna stvar koju moramo razlučiti vezano uz podatak o 1,7 trilijuna dolara jest činjenica da ta brojka uključuje i novac posuđen iz inozemstva i zajmove koje su dale (ili financirale) lokalne podružnice stranih banaka na lokalnim tržištima”, istaknuo je Juraj Kotian, suvoditelj odjela makroekonomskih istraživanja i analize dužničkih vrijednosnih papira regije SIE u Erste Groupu.

Na primjer, češko gospodarstvo posudilo je od banaka koje šalju izvješća BIS-u samo 55 milijardi dolara, dok im je posudilo 26 milijardi dolara. Dakle, neto dugovanje iznosi samo 29 milijardi dolara, što predstavlja samo 1/7 iznosa 191 milijarde dolara ukupnih potraživanja uključenih u konsolidirana izvješća BIS-a. Drugi primjer pogrešnog tumačenja podataka BIS-a je podatak o Austrijskoj posudbi 70-80% BDP-a Istočnoj Europi. Velika većina potraživanja uključenih u ovu brojku je zapravo aktiva koja je lokalno i knjižena i financirana (prosječno
barem 2/3 u zemljama u kojima su prisutne austrijske banke). Ovo se često pogrešno tumači kao inozemno financiranje ili financiranje regije. Međutim, ovaj pokazatelj zapravo ne pokazuje financiranje regije SIE.

Analitičari upućuju da bi neto vanjski dug (iznosi posuđeni iz inozemstva manje iznosi posuđeni inozemstvu), a ne bruto vanjski dug, trebao biti mjerilo za analizu problematike financiranja. Sukladno tome, neto pozicije banaka koje šalju izvješća BIS-u (znači, neto vanjski dug manje pozajmice unutar kompanija koje se broje kao izravna strana ulaganja) pružaju usporedivu sliku vanjske zaduženosti zemalja. Na primjer, ovakva analiza pokazuje da neto vanjski dug Mađarske nije veliki problem u međunarodnom kontekstu te da je čak niži nego u šest zemalja Eurozone.

I dok razine zaduženosti nisu alarmantne, analitičari tvrde da će za Istočnu Europu pravi izazov biti održavanje iste razine priljeva kapitala kao i ranijih godina. Međutim, ističu da će usporavanje priljeva kapitala dovesti i do poboljšanja u deficitima tekućih računa.

Razine zaduženosti u regiji SIE značajno niže nego u Zapadnoj Europi
“Detaljno analizirajući podatke BIS-a, otkrili smo da je zaduženost regije SIE i njezina ovisnost o inozemnom financiranju zapravo zanemariva u usporedbi s istima u Zapadnoj Europi. Na primjer, nekoliko zapadnoeuropskih zemalja „posudile su inozemstvu“ više (Njemačka 2,3 trilijuna dolara, Nizozemska 1,9 trilijuna dolara, Velika Britanija 4,5 trilijuna) nego cijela regija Istočne Europe koja se sastoji od 20 zemalja, uključujući Ukrajinu, Tursku i Rusiju”, objašnjavaju analitičari. “Neke zapadnoeuropske zemlje srednje veličine moraju vratiti ili refinancirati čak i veći iznos duga ove godine (Belgija 375 milijarde dolara, Irska 477 milijarde dolara i Nizozemska 550 milijarde) nego cijela Istočna Europa”, nastavljaju analitičari.

Potrebe za vanjskim financiranjem niže nego što se percipira u javnosti
“Posljednja izvješća o SIE odaju utisak da je ova regija vrlo zadužena. Međutim, istina je potpuno suprotna: zemlje SIE koje imaju najviše razine zaduženosti samo su blizu prosjeku Eurozone,” naglašava Rainer Singer, suvoditelj odjela makroekonomskih istraživanja i analize dužničkih vrijednosnih papira regije SIE u Erste Groupu. Niska razina zaduženosti je ključna jer povećava vjerojatnost servisiranja dugova. I dok dugovanja pokrivaju mali dio BDP-a, mjesečne otplate kredita također uzimaju relativno nizak dio budžeta domaćinstava, što omogućava veću fleksibilnost kućanstava iz SIE u prilagodbi usporavanju ekonomije.

Analitičari ističu da je javni dug u SIE značajno niži u usporedbi s javnim dugom zemalja Zapadne Europe. Financiranje će u postojećim uvjetima i dalje biti škrto, ali općenito niska razina zaduženosti izrazito smanjuje rizik neplaćanja. Pošto je razina niska i u apsolutnim i u relativnim pojmovima, još uvijek postoji prostor za povećanje duga (kojeg ne financira tržište) bez šokova u javnim financijama, zaključuju analitičari.
______________________________________________

To su neke male novosti na koje sam slučajno naletio pa sam ih poželio podijeliti s nekim.

A sve ovo je bio I uvod u još nešto što želim podijeliti, a to je jedan od news-lettera Davida Ickea koji se redovito objavljuju u časopisu Nexus. Ne zna se koji je od tih tekstova bolji, pa ako u komentarima izrazite želju da stavim još koji, rado ću vam je ponekad ispuniti. Ova najnovija kolumna odgovorila je na dosta pitanja vezanih uz to što Icke zapravo priča, jer skoro da nema čovjeka koji je bio više puta pogrešo interpretiran od njega. Što je I shvatljivo jer njegove su teme I meni na prvi pogled zvučale kao totalna glupost. I danas pogrešne interpretacije I pogrešni zaključci uglavnom dolazie od ljudi koji su ponešto o njemu napabirčili bez da su zaista proučili materiju. Al’ ja to totalno razumijem, među lijenima sam uvijek prvi I malo je vjerojatno da bih se potrudio proučiti mnoge teme da nisam to morao raditi zbog emisija, rokova, gostiju I tome slično.

Al’ kad već jesam, nema natrag.

IZVOR:http://www.fx-files.com/x-files/tajna-drutva/192-to-mi-se-svia-kod-davida-ickea-by-kreimir-miak.html

Donovan:

--- Citat: vlada sin  Maj 04, 2012, 02:12:36 posle podne ---Kad sam video Zbignev Bzezinski na ovu vrucinu odmah sam se setio kad sam citao za fax Veliku Sahovsku tablu na 42stepena u Bg i  psovao ga po ceo dan:-)

--- Kraj citata ---

Hahah, koja slucajnost, a?

vlada sin:
Slucajnost ne postoji:-)

Donovan:
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=JfyTayNkVdc#
David Icke - Who Built the Moon (Matrix) ? (1-3)(NEW PARADIGMS series)

Donovan:
Malo je ljudi kao sto su Pedja, Sasacq, Vladar koji nesebicno dijele svoje znanje na ovom forumu.  :)
Da je vise takvih ljudi svijet bi bio puno bolje mjesto, ali mi to mozemo promjeniti. :)
Pa krenimo!
Book Of Love-Peter Gabriel
An Inspirational Video 1 - The Law Of Attraction

Junak je prošao sito i rešeto: ne mora nužno biti neporažen, ali mora biti neustrašen.
Andrew Bernstein

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

[*] Prethodna strana