Mart 19, 2024, 06:40:19 pre podne
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
419.021 poruka u 18.747 tema - 20.946 članova - Poslednji član: Robertimige
X3MShop banner

Autor Tema: STETNOST PRERADJENE HRANE  (Pročitano 3135 puta)

Van mreže Pedja_Petrovic

  • Admin
  • Super-heavyweight Member
  • ********
  • Poruke: 45.286
  • THE GENERAL OF ARMY
    • Ogistra Suplement Shop
STETNOST PRERADJENE HRANE
« poslato: Decembar 15, 2011, 02:14:20 posle podne »
STO DALJE ODETE OD PRIRODE, TO JE VECA STETA KOJU CINITE VASEM ORGANIZMU, A MI SMO OTISLI PREDALEKO I KRUPNIM KORACIMA KORACAMO JOS DALJE. MASOVNO SMO PRODALI NASE ZDRAVLJE TIPU CIVILIZACIJE KOJA TRUJE VODU I HRANU I LISAVA SIROKE MASE OSNOVNIH HRANLJIVIH MATERIJA NEOPHODNIH ORGANIZMU. DOZVOLILI SMO DA NAS HRANE INSTANT PRERADJENOM HRANOM IZ KUTIJA, PREPUNOM KOMZERVANSA, VESTACKIH BOJA I AROMA. NIJE SLUCAJNO STO SE MNOGE BOLESTI DANASNICE EPIDEMIOLOSKI SIRE.

Savremena ishrana se sastoji od preterano preradjene „bezivotne“ hrane koja sadrzi malo ili nimalo vlaknastih materija i koja proizvodi malo enzimske aktivnosti. Jedemo hranu kojoj je oduzeta zivotna snaga, hranu koja nije sveza i koja je siromasna hranljivim sastojcima. Sva prirodna vlakna, kao sto su ljuske zrna, uklonjene su jos u fazama prerade. Upravo zbog toga, ishrana je siromasna vlaknima, varenje je sporo i otpadne materije ostaju duze u telu. Sve ovo postavlja savrseno stanje za formiranje otrovnih materija. Takodje, odradjene materije mogu da sadrze ogromne kolicine hemikalija i toksina koji su dodati u obradi. Mi unosimo mnogo hemikalija kao sto su vestacke boje, vestacke arome i konzervansi koji mogu uciniti da hrana izgleda atraktivnije i ima sveziji ukus. Posledice po nase zdravlje su katasrofalne...

Pored toga, hrani koja je preradjena nedostaju enzimi. Svaka metabolicka funkcija u nasem telu i svaka hemijska reakcija koja nas drzi zdravim pomognuta je enzimima. Bez enzima nema zivota. Enzimi pokrecu telo. Svakog dana vase telo sagoreva enzime za pokretanje nasih organa kao sto su srce, jetra, bubrezi, pankreas, kao i trilione pojedinacnih celija koje su nosaci zivota. Ti enzimi treba da se obnavljaju jer ih telo koristi. Vase telo obnavlja zalihe enzima priizvodnjom ili ako ih pripremate iz spoljasnjih izvora. Oni dolaze iz sirovih namirnica- povrca, voca, pa cak i mesa. Oni se mogu konvertovati za telesne potrebe.

Kada nema dovoljno enzima dostupnih na dnevnoj bazi, vase telo pocinje da razmenjuje razne telesne funkcije. Na primer, kosa moze da postane suva , nokti mogu lako da pucaju i koza da postane suva- sto daje izgled starije osobe. Osim toga nastaju i ozbiljnije smetnje, jetra naprimer nece biti u stanju da obradi izlucivanje otpadnih proizvoda. Pedeset odsto svih enzima koje telo koristi trose se na varenje hrane. Kada nema dovoljno enzima na raspolaganju za proces varenja telo ih „ krade“ iz drugih organa. Dokaz za to je veoma veliki broj dodataka koji se prodaju za losu probavu i cinjenica da vam se spava posle obroka. Telo krade energiju ( enzime iz drugih telesnih funkcija. Bez ovih enzima, zbog njihovog nedostatka u hrani koju jedemo, prosecna osoba svari samo oko 30-70% od onoga sto jede.

Preradjena hrana i gotovo sve zapakovane namirnice ne sadrze zive enzime. Kada se bilo koja hrana zagreva na temperaturu visu od 45% celzijusa, ziva aktivnost enzima je unistena. Sustina je, kad unosimo hranu koja je lisena adekvatnih hranljivih materija kao i enzima u nase telo, vremenom cemo se istrositi. Unistavanje zivih enzima, ne dozvoljava nasoj hrani da se dobro svari. Tada nas imuni sistem postaje i mi razvijamo degeneativna oboljena. Cak i ne-preradjena hrana kao sto su sveze voce, povrce, mlecni proizvodi, zitarice i meso cesto sadrze hemijske ostatke od pesticida, herbicida, hormone i druge proizvode koji se koriste u njihovom uzgoju. Sve ove supstance smanjuju kolicinu vitamina E na raspolaganju za biohemijske i fizioloske procese.

Beli pirinac, beli hleb i bela testa su beli jer su im iz sadrzaja oduzeti minerali, vitamini, vlakna. To su zapravo stetne vrste hrane po organizam zbog posledica nedostatka magnezijuma u tim namirnicima. Kada se konzumiraju ove namirnice kao i hiljade drugih obradjenih vrsta hrane koju mozete da nadjete na policama supermarketa, koji se prave od belog secera i belog brasna, potreba organizma da se dopuni sa magnezijumom je neizbezna, ili ce bez sumnje doci do poremecaja i bolesti. Mozemo ipak donekle da smanjimo stetu i stres na organe, ukoliko se kroz dodatke ishrani dopunjujemo sa vitaminima i mineralima koji vam nedostaju. Izbor rafinisanih zitarica, kao sto su hleb, peciva, zasladjene ceralije siromasne vlaknima, beli pirinac, testenine ili paste umesto celog zrna moze da poveca rizik od srcanog napada i do 30%. Najmanje 7 velikih studija pokazuju da zene i muskarci koji jedu integralne zitarice (ukljucujuci i crni hleb, ceralije od celog zrna za dorucak, kuvanu ovsenu kasu, braon pirinac ili druge zitarice) imaju od 20-30% manje srcanih oboljenja. Nasuprot tome, oni koji se odluce za preradjene zitarice imaju vise srcanih udaraca i insulinske rezistencije, kao i visok krvni pritisak.

Kada se pirinac preradjuje prolazi kroz razne procese, ukljucujuci i uklanjanje ljuspice zrna. Kada se taj proces zavrsi, napravljen je braon pirinac. Medjuti, da bi napravili beli pirinac, unutrasnja ljuska je uklonjena i zrno se polira koriscenjem glukoze. To mozda ne izgleda kao velika razlika, ali na taj nacin se uklanja nekoliko vaznih hranljivih sastojaka. Da bi se vratile ove hranljive materije, veliki broj kompanija sprovodi obnovu tih istih hranljivih materija iz sintetickih izvora. Kod osoba koje konzumiraju beli pirinac mozemo da ocekujemo nedostatke vitamina E, tiamina, riboflavina, niacina, vitamina B6, folacina, kao i kalijuma, magnezijuma i gvozdja. Dijetalna vlakna belog pirinca su cetvrtina od onoga sto sadrzi braon pirinac.

Sve sadrzi secer u sebi. Secer je najeftiniji konzervans koji prehrambena industrija koristi za povecanje roka trajanja preradfjene hrane. Ova visoko rafinirana supstanca koju zovemo secer je lisena bilo kog od bitnih elemenata neophodnih za njeno efikasno metabolisanje od strane organizma. Da bi to kompenzovalo, telo pozajmljuje vitamin B iz rezerve u tkivima. To slabi nervni sistem, izazivajuci hiperaktivnost kod dece izaziva i razne bolesti kos odraslih.

Reci da je secer los za vas je i suvise blaga konstatacija. Sve opasnosti od konzumiranja previse rafinisanog secera zataskane su dizanjem halabuke da su sve masti lose. Mnogi i danas i dalje krive masti za svoje zdravstvene probleme umesto secera. Sa svim ovakvim izbegavanjem „masti“ kao glavnog krivca da li se konacno stalo bolestima na put? Odgovor je : „Ne“! u stvari, istina je sasvim suprotna. Iako mediji prikazuju masti kao krivca za razvoj nekoliko bolesti (npr.bolesti srca), secer je glavni kriovac koji se sve vreme izvlaci. Sigurno je da se neko stara o tome da prodaja i potrosnja secera iz godine u godinu raste, a u isto vreme mi nismo u stanju da se odupremo krivcu i da ga osudimo jer suvise uzivamo u njegovom ukusu.

Preterano konzumiranje secera ukljuceno je u mnoge uobicajene zdravstvene probleme: hipoglikemija, dijabetes, bolesti srca, visok holesterol, gojaznost, lose varenje, kratkovidost, seboricni dermatitis, giht, hiperaktivnost, nedostatak koncentracije, depresija, anksioznost kao i jos mnogo toga. Secer se brzo pretvara u krvotoku u masti (trigliceride), sto povecava gojaznost, rizik od srcanih oboljenja i dijabetesa. Secer u velikoj meri povecava propadanje zuba. Rafinisani secer je toliko stetan kada se unosi u ljudski organizam, jer nudi samo ono sto nam nutricionisti opisuju kao „prazne“ kalorije. Nedostaju mi oni prirodni minerali prisutni u secernoj repi ili trski. Nedostatak vlakana u seceru stvara tendenciju da se prejedemo. Pored toga, secer je losiji od svega jer crpi i lisava telo dragocenih vitamina i minerala kroz zaheve za varenje , detoksikaciju i eliminaciju koje postavlja na sistem pojeddinca.

Ako se secer uzima svaki dan to konstantno proizvodi previse kiselo stanje organizma, a sve vise i vise minerala je potrebno i oni se izvlace duboko iz tela u pokusaju da isprave neravnotezu. Konacno, u cilju zastite krvi, toliko kalcijuma je uzeto iz kostiju i zuba da pocinje raspadanje i opste slabljenje. Visak secera na kraju utice na svaki organ u telu. U pocetku, on se skladisti u jetri u obliku glukoze. Posto je kapacitet jetre ogranicen, dnevni unos rafiniranih secera (iznad potrebne kolicine prirodnog secera) uskoro cini da se jetra prosiri kao balon. Kada je jetra puna do maksimuma kapaciteta, visak glikogena se vraca u krv u obliku masnih kiselina. One se tada dovode u svaki deo tela i cuvaju se u oblastima koje su najneaktivnije : stomak, zadnjica, grudi i butine.

Kada ova relativno bezazlena mesta budu vec potpuno ispunjena, tada se masne kiseline distribuiraju medju aktivnim organima, kao sto su srce i bubrezi. Oni pocinju da se usporavaju, da bi njihova tkiva pocela da se degenerisu i pretvaraju u masti. Celo telo je pod uticajem njihove smanjenje sposobnosti i tada se stvara abnormalni krvni pritisak. Krvotok i limfni sistem su pod napadom. Dolazi do prekobrojnosti belih celija i stvaranje tkiva postaje sporije. Tolerancija naseg tela i snaga imunog sistema postaje ogranicena, tako da ne mozemo adekvatno odgovorimo na ekstremne napade, bilo da se radi o hladnoci, toploti, komarcima ili mikrobima.

Jedan od slucajeva koji su skrenuli paznju javnosti na drugu i ne tako slatku stranu price o seceru bio je brodolom sa prezivelim mornarima koji su jeli i pili nista osim secera i ruma devet dana. Price koje su ispricali stvorile su veliki problem za odnose sa javnoscu za dilere secera. Ovaj incident se dogodio kada je 1793.godine brod sa tovarom secera doziveo brodolom. Pet prezivelih mornara su konacno spaseni posle devet dana. Oni su bili u ocajnom stanju usled gladovanja i konzumirali su samo secer i rum. Eminentnog francuskog fiziologa F. Magendie je taj incident inspirisao da sprovede svoju seriju eksperimenata sa zivotinjama, cije rezultate je objavio 1816. godine. U eksperimentima, on je hranio pse ishranom koja se sastojala od secera ili maslinovog ulja i vode. Svi psi su se iscrpeli i umrli.

Mornari koji su preziveli brodolom i francuski fiziolog sa eksperimentima na psima dokazali su istu poentu. Kao stalna ishrana, secer je gori nego ne jesti nista. Obicna voda vas moze odrzati u zivotu neko vreme. Secer i voda vas mogu ubiti. Ljudi nisu u stanju da opstaju na dijeti secera. Cetiri mrtva psa u laboratoriji profesora Magenidia upozorili su industriju secerta na sve opasnosti slobodnog naucnog istrazivanja. Od tada pa sve do danas, industrija secera ulozila je milione dolara u nauku. Najbolja naucna imena koja se novcem mogu kupiti su angazovana, u nadi da mogu jednog dana da dodju do necega sto je barem prividno naucno, a da govori u korist secera.

Dokazano je, medjutim, da je secer glavni faktor u kvarenju zuba, secer u ishrani coveka izaziva gojaznost, kao i da je uklanjanje secera iz ishrane izlecilo i simptome strasnih bolesti rasprostranjenih sirom sveta kao sto su dijabetes, rak i srcana obolenja. Frederik Banting, jedan od pronalazaca insulina, primetio je 1929.u Panami da je medju vlasnicima plantaza secera koji su velike kolicine njihovog preradjenog proizvoda, dijabetes je bio uobicajen. Medjutim, medju mestanima koji su sekli trsku i koji su je samo sirovu zvakali, nije naisao na dijabetes.

Proizvodjaci secera su nastavili da pokusavaju i da se nadaju, donirajuci velikodusne fondove za istrazivanja na koledzima i univezitetima., ali istrazivacke laboratorije nikada nisu dosle do bilo kakvih cvrstih rezultata koje bi proizvodjaci mogli da koriste. Postavlja se pitanje da li i treba da se trude. Dokle god ljudi nisu upuceni u pozadinu price i dokle god ih zanima samo da li je secer sladak, proizvodjaci mogui zadovoljno da trljaju ruke...kao i farmaceuti...

Ukoliko trazite efektivne nacine treninga i ishrane koji ce vam pomoci da unapredite izgled vaseg tela, popravite njegovu funkcionalnost i unaprediti sveukupno zdravlje, ulogujte se na www.fit4real.rs

(X-FITNESS, GODINA IX, BROJ 54)

ONLINE PRODAJA SUPLEMENATA i DODATAKA ISHRANI


www.ogistra-nutrition-shop.com/


Plaćanje pouzećem, po prijemu pošilke. Pošiljka se šalje brzom poštom.Vreme dostave 2-3 radna dana . CENA paketa (ispod 6.000 RSD) će biti uvećana po ceni tarifiranja brze pošte.

Ako kupujete proizvode čija ukupna vrednost prelazi 6.000 RSD dostava je BESPLATNA. Troškove brze pošte snosimo Mi.
Za kupovinu preko 10.000 RSD uz besplatnu dostavu ostvarujete i popust od 10%




Van mreže vlada sin

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.126
Odg: STETNOST PRERADJENE HRANE
« Odgovor #1 poslato: Decembar 15, 2011, 03:01:09 posle podne »
Ovo je obavezna literatura za svakoga, pogotovo neobavestene. Ja sam iskreno pojeo slatkisa i suhomesnatog za 3 zivota, neverovatno kako se covek navuce na te slatkise, nikad dosta majku im njihovu... Stvarno super tekst i tema koja tera na razmisljanje,samo nastavi tako Pedja.
Men sana in corpore sano !

Van mreže miss_D

  • Lepotica
  • Lightweight Member
  • *****
  • Poruke: 209
Odg: STETNOST PRERADJENE HRANE
« Odgovor #2 poslato: Decembar 15, 2011, 03:46:38 posle podne »
Stvarno dobar tekst!
Ali ne bih bas i beli pirinac stavljala u isti kos. Ja mislim da moji kupuju neglazirani, on bi trebalo da je ok... Jela sam i onaj braon/integralni, nikakve razlike sem sto se duze kuva
I'm not finished when I'm tired, I'm finished when I'm done

Van mreže Pedja_Petrovic

  • Admin
  • Super-heavyweight Member
  • ********
  • Poruke: 45.286
  • THE GENERAL OF ARMY
    • Ogistra Suplement Shop
Odg: STETNOST PRERADJENE HRANE
« Odgovor #3 poslato: Decembar 15, 2011, 04:05:30 posle podne »
Citat
Ali ne bih bas i beli pirinac stavljala u isti kos.

Ms
u kos sa cim?

Van mreže miss_D

  • Lepotica
  • Lightweight Member
  • *****
  • Poruke: 209
Odg: STETNOST PRERADJENE HRANE
« Odgovor #4 poslato: Decembar 15, 2011, 04:37:57 posle podne »
pa pise beli pirinac, beli hleb, bela testa... itd  ;D
I'm not finished when I'm tired, I'm finished when I'm done

Van mreže Pedja_Petrovic

  • Admin
  • Super-heavyweight Member
  • ********
  • Poruke: 45.286
  • THE GENERAL OF ARMY
    • Ogistra Suplement Shop
Odg: STETNOST PRERADJENE HRANE
« Odgovor #5 poslato: Decembar 15, 2011, 05:14:38 posle podne »
pa pise beli pirinac, beli hleb, bela testa... itd  ;D

a to...
pa dboro,nije pirinac toliko zlo kao bela testa,ali ima i on nekih svojih sitnica kojih bi bilo dobro da ih nema
ali si u pravu oko toga..
no dobro..