Mart 28, 2024, 02:43:50 posle podne
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
419.040 poruka u 18.747 tema - 20.945 članova - Poslednji član: Fredgor
X3MShop banner

Autor Tema: Moja prica  (Pročitano 13299 puta)

Van mreže ChemoGuy

  • Član
  • *
  • Poruke: 3
Moja prica
« poslato: Oktobar 04, 2013, 10:36:00 posle podne »
Ne znam zbog cega sad, i zbog cega ovde, ali odlucio sam da sa nekim podelim moju pricu.
Pre oko 2 godine, sa nepunih 18 godina bio sam decko u dobroj formi. Posle dugo vremena sam izrastao i devojke su pocele da me primecuju. Vezbao sam redovno i osecao sam se super.
A onda, pred kraj godine, svet mi se srusio pred ocima.
Otisao sam kod doktora jednog dana, zbog bola u stomaku. Nakon duzih analiza, doktori su se vratili kako bi mi saopstili da imam akutnu limfoblastnu leukemiju. Rak krvi. Naime, moje telo je, verovatno zbog neobazrivog i raskalasnog zivota koji sam vodio, prestalo da funkcionise kako treba. Rekli su mi da sam dosao nedelju dve kasnije, verovatno nista ne bi mogli da urade da me spasu. Imao sam preko 85 posto blasta u krvi(kancerogenih celija) i mnozile su se velikom brzinom. Od 6 do 10 hiljada belih krvnih zrnaca, koliko zdrava normalna osoba treba da ima, ja sam imao 280.000. Doktori su rekli da davno nisu videle dete u takvom stanju u kakvom sam ja bio.
Kako sam se osecao u tom trenutku, najbolje moze da opise scena u Kumu, kada Al Pacino treba da ubije Soloza i Mekklaskija. Jednostavno, sve oko mene je utihnulo. Sve sto sam cuo jeste pumpanje krvi u mojoj glavi i onu jezivu rec, leukemija.
Odmah su me stavili na hemoterapiju, i za svega 10 dana izgubio sam 10 kilograma. Misici su mi atrofirali i vise nisam mogao da se penjem uz stepenice bez necije pomoci. Osecao sam se unisteno. I bukvalno sam i bivao unisten. Hemoterapija je ubijala i kancerogene, ali i zdrave celije u mom organizmu. Mucnina i bolovi u telu su bili nepodnosljivi. Citave dane provodio sam jeduci grisine, i  to na silu.
Posle 33 dana, stigli su rezultati, u kojima je pisalo da zvanicno imam 0 procenata blasta u krvi, i da sam od tog dana usao u remisiju(stanje kada bolest miruje). Iako to niko nije ocekivao, uspeo sam, nasuprot svim predidjanjima da udjem u remisiju tako brzo. Ali bitka nije bila ni blizu gotovoj. Ukoliko bi se lecenje prekinulo u tom trenutku, bolest bi se vratila vrlo brzo, u mnogo jacem obliku. Zato je bilo potrebno da sledecih 6-8 meseci primam izuzetno jaku hemoterapiju ne bi li se unistili oni najmanji moguci blasti koji su mozda ostali negde sakriveni. Nije bilo dana kada mi nije bilo muka, kosa mi je opala, i jos sam vise smrsao.
Nebrojeno puta sam zeleo da odustanem. Nisam imao snage da se borim i zeleo sam samo da umrem. Ali nisam.
Proslo je nekako i tih 6 meseci, i sada sam mogao da se vratim u skolu.
U medjuvremenu sam odlucio da ne kazem nikome od drugova sta mi se zapravo desilo, jer nisam zeleo da me bilo ko sazaljeva i da me gleda kao bogalja. Nisam zeleo da me izbegavaju, i da postupaju prema meni drugacije.
Jer sam sebe smatrao onako kako se i sada smatram. Sasvim normalnim.
Uspeo sam da vanredno zavrsim skolu i upisem fakultet.
U najgorem trenutku terapije imao sam samo 52 kilograma. Sa 185 cm visine, to je bilo premalo. Izgledao sam kao da me je neko izveo iz Ausvica.
Nakon tih paklenih, pa skoro godinu dana, krenula je terapija odrzavanja, i u tom periodu lekovi su bili slabiji, kosa mi je porasla i mogao sam da se vratim u skolu, i da(ako imam snage) radim i ostale aktivnosti.
Iako uz protivljenje doktora, koji su savetovali da ne vezbam preterano jako, zbog toga sto postoji mogucnost da su mi kosti oslabile zbog terapije, krenuo sam sa vezbanjem.

Danas, posle skoro 2 godine od kada sam dijagnostifikovan sa leukemijom, osecam se odlicno. Zivim, radim, volim i treniram kao svaka normalna osoba. Pre samo godinu dana, nisam mogao da se penjem uz stepenice, a sada sam ih preskakao, nisam mogao da se popnem na sipku za zgibove, a sada se sa nje nisam skidao.
Jos 2 meseca i prestajem da pijem bilo kakve lekove. Sanse za dugotrajno prezivljavanje su oko 80-85 posto, sto je zaista visoki procenat. Ali i veoma mali procenat je postojao da se uopste razbolim na prvom mestu. Sledecih 5 godina cu imati kontrole, i nakon tih 5 godina, ako se bolest ne bude vratila, smatracu se i zvanicno izlecenim.

Daleko od toga da ce me bilo kakva statistika, i bilo koje vreme sputati da uzivam u zivotu. Koliko god smesno zvucalo, iz ove price sam izvukao dosta dobrih stvari. Krenuo sam da uzivam u zivotu kao sto to nikad nisam radio. Prestao da mrzim, naucio se strpljenju.
Trenutno imam 66 kilograma(sto je idalje malo, znam), ali napredujem svakog dana, u fizickom i mentalnom smislu, i s radoscu docekujem svaki novi dan.

Razlog zbog cega ovo pisem je nada da cu barem nekoga od vas ovde dodatno motivisati u vasim pojedinacnim bitkama. Za sve vas koji se mucite da skinete tih par kilograma viska, za sve vas koji nemate vremena da vezbate jer ste zauzeti, za sve vas koji ne vidite napredak. Nemojte da odustajete. Nikada nemojte odustajati.
I za kraj cu citirati Oskara Vajlda: “We are all in the gutter, but some of us are looking at the stars.”
 
Zelim vam sve najbolje.

O, da, posto je ovo deo foruma gde se kace slike, evo i moje:



Pozdrav!
A ship is safe in harbor, but that's not what ships are for.

“In three words I can sum up everything I've learned about life: it goes on.”

Van mreže urlich

  • Bantamweight Member
  • ***
  • Poruke: 192
  • Храброст није порицање ни одсутност страха
Odg: Moja prica
« Odgovor #1 poslato: Oktobar 04, 2013, 11:27:00 posle podne »
Svaka cast, stvarno si proziveo pakao...Dacu sebi za pravo da ti dam jedan savet: Nemoj previse da se poistovecujes sa svojom bolescu...Ti si mlad decko i imas dosta toga pred sobom, nemoj da razmisljas o sebi kao cHEMOGUY.

Van mreže aleksandar84

  • Middleweight Member
  • ****
  • Poruke: 313
Odg: Moja prica
« Odgovor #2 poslato: Oktobar 05, 2013, 01:10:15 pre podne »
Veliki si borac, ali ti to vec znas! Tvoja prica sigurno moze da posluzi kao inspiracija svima nama!
Glavu gore i samo napred!

Van mreže pekipro

  • Flyweight Member
  • **
  • Poruke: 132
Odg: Moja prica
« Odgovor #3 poslato: Oktobar 05, 2013, 01:14:27 pre podne »
Svaka cast brate !! Srecno u zivotu

Van mreže Mr.Paf

  • Član
  • *
  • Poruke: 34
Odg: Moja prica
« Odgovor #4 poslato: Oktobar 05, 2013, 01:20:03 pre podne »
Ti si za mene veci pobednik od Phila i Kaia zajedno !!! Puno srece, usgeha i naravno zdravlja ti zelim.

Van mreže Black&Decker

  • Heavyweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.219
  • why so sirius?
Odg: Moja prica
« Odgovor #5 poslato: Oktobar 05, 2013, 01:28:13 pre podne »
Citat
Koliko god smesno zvucalo, iz ove price sam izvukao dosta dobrih stvari. Krenuo sam da uzivam u zivotu kao sto to nikad nisam radio. Prestao da mrzim, naucio se strpljenju.

dok sam citao tekst do ovog dela, razmisljao sam o ovome... nije sve uvek crno,zivot je pred tobom, a gledaces ga drugim ocima ...
zelim ti dobro zdravlje,za ostalo ces se sam snaci... 

Van mreže tenssa

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.963
Odg: Moja prica
« Odgovor #6 poslato: Oktobar 05, 2013, 07:22:27 pre podne »
Svaka cast proijatelju, tuzna prica, ali ipak sa secnim ishodom.

Van mreže breshahils

  • Heavyweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.618
Odg: Moja prica
« Odgovor #7 poslato: Oktobar 05, 2013, 07:38:47 pre podne »
Kolega nedaj se.
Zašto kolega...? Slučajnost ili ne na današnji dan pre 32godine mi je dijagnosticiran kancer, gde su mi doktori predviđali smrtni ishod.

Imao sam:
- 3 godine
- 42 ciklusa hemoterapije (i ni 1put mi nije pala krvna slika od ciklusa do ciklusa)
- operaciju (odstranjen mi je desni bubreg)
- opadanje kose
...jednom rečju PAKAO

Sada sa velika oženjena konjina sa divnom suprugom i ćerkicom od 7godina.

Danas mi je maltene drugi rođendan jer sam na današnji dan operisan.
Doktori koji su me lečili i dan danas plaču kad me vide jer ne mogu da veruju da je njihov mezimac preživeo.


SAMO NAPRED brate, nedaj se.
Pain is temporary, Pride is forever

Van mreže damirjam

  • Light Heavyweight Member
  • ****
  • Poruke: 727
Odg: Moja prica
« Odgovor #8 poslato: Oktobar 05, 2013, 09:07:01 pre podne »
UF teska prica..prebrodio si sve krize..sad samo glavu gore i zivi zivot...Zivi zdrav i sportski zivot...Sve sto je bilo iza tebe zaboravi i kreni dalje...Svaka cast... ;)

Van mreže mica86

  • Global Moderator
  • Heavyweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.661
  • Workout, eat right, stay healthy...die anyway!
Odg: Moja prica
« Odgovor #9 poslato: Oktobar 05, 2013, 09:56:17 pre podne »
Svaka cast! Nastavi i dalje sa istim optimizmom.

Van mreže vlada sin

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.126
Odg: Moja prica
« Odgovor #10 poslato: Oktobar 05, 2013, 10:48:02 pre podne »
Svaka cast care, ne odustaj nikada.
\Juce sam slusao MichaEL Jay Foksa koji je posle 20 godina sa parkinsonom na pitanje kada bi sada ponudili lek za bolest rekao da ga sigurno ne bi uzeo jer to sto je prosao i naucio ne moze da se meri ni sa cim ovozemaljskim...
Men sana in corpore sano !

Van mreže Mare012

  • Flyweight Member
  • **
  • Poruke: 113
Odg: Moja prica
« Odgovor #11 poslato: Oktobar 05, 2013, 01:43:44 posle podne »
Svaka cast druže! Pravi šampion!

Van mreže Gorstaks

  • Flyweight Member
  • **
  • Poruke: 131
Odg: Moja prica
« Odgovor #12 poslato: Oktobar 05, 2013, 04:33:43 posle podne »
Svaka cast prijatelju, zelim ti sve najboje samo naprijed !

Van mreže eXe

  • Cruiserweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.115
    • eXe Gym - Novi Sad
Odg: Moja prica
« Odgovor #13 poslato: Oktobar 05, 2013, 06:29:40 posle podne »
Svaka cast sto si izgurao sve to samo tako anstavi :)
eXe GYM
Vase Stajica 27, Novi Sad

eXe GYM - YOUTUBE



Personalni treninzi
https://www.facebook.com/exegym

Van mreže opaquer

  • Light Heavyweight Member
  • ****
  • Poruke: 570
Odg: Moja prica
« Odgovor #14 poslato: Oktobar 05, 2013, 06:30:31 posle podne »
ti si sampion!