Mart 29, 2024, 11:43:58 pre podne
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
419.040 poruka u 18.747 tema - 20.948 članova - Poslednji član: Pekiiii
X3MShop banner

Autor Tema: soja da ili ne  (Pročitano 6245 puta)

Van mreže dejan

  • Član
  • *
  • Poruke: 22
soja da ili ne
« poslato: Mart 08, 2006, 11:03:40 pre podne »
posto mi je poceo post pa mi je "malo" smanjen izbor sta mogu da jedem interesuje me sta mislite o soji u svim varijantama (snicle,sojino mleko,przena za grickanje i slicno) posto sam cuo  ne znam da li je tacno da soja ima dosta belencevina a vidim da je ovde niko ne spominje pa da vidim posto se trudim da ne izgubim misicnu masu a da smanjim masti! i negde na sajtu sam video da se preporucuje da za vreme definicije se radi i dalje do 12 ponavljanja a pojaca kardio pa sam zeleo da pokusam sa GVT treningom samo nisam uspeo da nadjem tecu fazu pa markoni ako je ima na sajtu daj link ako nije cim!
hvala!!!

laracroft

  • Gost
Re: soja da ili ne
« Odgovor #1 poslato: Mart 08, 2006, 11:59:07 pre podne »
kakva je to slika?zlo ili smrt dosla po nas?:)

Van mreže Nikae

  • Lightweight Member
  • ***
  • Poruke: 243
Re: soja da ili ne
« Odgovor #2 poslato: Mart 08, 2006, 12:03:23 posle podne »
Pretrazi forum, koristi search, nemoj da si LENJ!

laracroft

  • Gost
Re: soja da ili ne
« Odgovor #3 poslato: Mart 08, 2006, 12:03:37 posle podne »
Soja  

 

Soja je poreklom iz Mandžurije i u ishrani coveka koristi se vec blizu 5000 godina. U Evropi se soja prvi put pojavljuje 1740. godine u Botanickoj bašti u Parizu. Kod nas se za Soju zna od 1910. godine. a kao ratarska kultura gajila se na manjim površinama od 1924. godine. Soja je jednogodišnja biljka sa mahunama u kojima se nalazi 2 do 5 okruglih zrna, žute, žuto zelene ili smede boje. Zrno sadrži 36 do 40 procenata proteina, 15 do 23 % ulja, blizu 34 % ugljenih hidrata, 3 do 6 % mineralnih materija i znatan broj vitamina.

 

Nedostatak pojedinih hranljivih sastojaka, kao posledica nedovoljne, ili nepravilne ishrane - kao i svako preterivanje u ishrani - uticu na zdravstveno stanje coveka, psihicku i fizicku aktivnost, na njegov izgled i radnu sposobnost.


Korišcenje soje i preradevina od soje obogacujemo našu ishranu. Sojino zrno veoma je bogato proteinima, vitaminima i mineralima, pa su i proizvodi koji se dobijaju njegovom preradom, bogat izvor ovih sastojaka. Proizvodi od soje ne mogu biti zamena za druge vredne prehrambene artikle, pogotovo ne za namirnice životinjskog porekla (meso, mleko, jaja, riba), vec se smatraju za namirnice koja ima svoje ravnopravno mesto u ishrani.

Proteini soje su najdelotvornije i najbolji kada se upotrebljavaju u kombinaciji sa proteinima životinjskog porekla, pri cemu se zastupljenost proizvoda od soje krece od 10 do 30 %. Dakle proteini soje nisu zamena za meso nego su dopuna za meso, pa jela napravljena u kombinaciji meso-soja imaju poboljšane hranljive i organolepticke osobine. Sa proizvodima od soje, u kombinaciji sa raznim povrcem, pripremaju se kvalitetna i ukusna jela.

Dodavanjem sojinog brašna, ili teksturiranih proizvoda u peciva ili razna slatka jela, poboljšavaju se hranljive i organolepticke osobine hrane. Proizvodi Soja-Vita sadrže blizu 50 % proteina. Za pravilan razvoj dece, za ishranu sportista i rekreativaca, za ishranu trudnica, za sve one koji imaju pojacane telesne napore, ili se opravljaju od posledica bolesti, proizvodi od soje preporucuju se zbog svog povoljnog dejstva. Oni su takode dobri za ishranu starijih osoba, ne samo zbog sadržaja korisnih sastojaka, nego i zbog toga što hranu cine rastresitijom i time pogodnijom za žvakanje i varenje.


Uloga zaštitnih hranljivih sastojaka (minerala i vitamina), koji se nalaze u proizvodima od soje, takode je veoma znacajna za organizam. Medu vitaminima posebno su zastupljeni vitamini B grupe, vitamin E i drugi. Od minerala tu su kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožde i drugi.

Proizvodi od soje ne sadrže holesterol i zasicene masne kiseline, koji su uzrok nastajanja bolesti srca, i krvnih sudova. Upotreba proizvoda od soje u ishrani zdravih ljudi zbog toga ima dijetetsko i preventivno delovanje. Oni se, takode, preporucuju za ishranu osoba obolelih od šecerne bolesti, povecanog krvnog pritiska i nekih oboljenja jetre.


U ishrani su sve više zastupljeni proizvodi od soje i to u prehrambenoj industriji, društvenoj ishrani, ugostiteljstvu ili za potrošnju u domacinstvima.


Za primenu u domacinstvima preduzece "Sojaprotein" pustilo je na tržište proizvode pod zajednickim nazivom Soja-Vita: sojino zrno, brašno, ljuspice i komadice. Proizvodi Soja-Vita omogucavaju pripremu neogranicenog broja jela pocev od corbi, hleba i peciva, predjela, glavnih jela i razlicitih poslastica.
 

Soja je posebno korisna u ishrani dijabeticara: obezbeduje dovoljno kalorija i proteina, ali i prilikom prolaska kroz creva omogucava manju apsorpciju ugljenih hidrata. Ova namirnica je, bez sumnje, vrlo korisna, ali je teško prihvatamo u svakodnevnoj ishrani. Zato soju treba da prati dobra reklama i preporuka, ali lekari najmanje imaju vremena da obucavaju bolesnike, iako ishrana dijabeticara nije nimalo marginalna, naprotiv to je i kljucna stvar. Soja bi trebalo više da bude nadohvat ruke potrošacima i narocito u nekim oblicima koji su vec napola pripremljeni ili se lako pripremaju. To je jedan od razloga zašto je soja na Zapadu mnogo pristupacnija i popularnija.


Profesor dr Ljubomir Pfaf


Još pre pet hiljada godina imamo pisane podatke o soji. Nazivana je andeoskom hranom, isto kao sveze voce i povrce. Ona ovaj laskavi epitet nije dobila slucajno, a mi smo je zanemarili.


O Soji u našoj sredini prica se tek odnedavno. Stidljivo je u naše kuhinje pocela da ulazi pre nešto više od decenije. Medutim na Zapadu soja je rado prihvacena.


- Soja ne može ništa da zameni, ona je samo dopuna za meso, jer sadrži 40 % proteina, koji su neophodni za razvoj celija, 20 % ugljenih hidrata.


Nekada smo soju upotrebljavali samo za ishranu stoke, zato što je smatrana namernicom niže vrednosti, isto kao blitva i spanac. Medutim vrlo su zanemarene biološke vrednosti soje, ono što sadrži od hranljivih materija. Proizvodi od soje kada se mešaju sa mesom, povrcem ili brašnom imaju izuzetnu biološku vrednost. Zato se vec pune cetiri godine soja upotrebljava u zvanicnoj dijetalnoj ishrani bolesnika u Klinicko-bolnickom centru "Zemun". Soja ne sadrži holesterol ili masne kiseline, koje su krivac za artero-sklerozu, zato je treba ukljuciti u ishranu.


Ipak Soja se teško probija u naše kuhinje. Na žalost, pojam dobrog rucka u našoj sredini je i dalje "becka" šnicla koja se preliva preko tanjira. Naše navike u ishrani su kao zabetonirane, to su jeli naši dedovi, pa ocevi, pa domacice muku muce da promene te navike, ali zaboravljamo da su se naši preci hranili biološki ispravnom i vrednom namernicom.
 

Koje bolesti bi mogle da se ublaže ili izbegnu kada bi na našoj trpezi soja bila redovna namirnica ?


- Prvo bi se smanjile bolesti organa krvotoka i srca, znaci sve kardiovaskularne bolesti. Takode, smanjio bi se procenat gojaznosti, koja za sobom povlaci potpuni poremecaj metabolizma. A podsecam gojaznih je sve više, svaka cetvrta osoba ima visak kilograma, a kod dece je to još izraženije, jer ne možemo da se lišimo pogubne, nakaradne izreke da je debelo dete zdravo dete.

laracroft

  • Gost
Re: soja da ili ne
« Odgovor #4 poslato: Mart 08, 2006, 12:06:27 posle podne »
a na forumu nutrition na strani 2ima tema soja da li je zdrava.....mimimimi

Van mreže Markoni

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.360
Re: soja da ili ne
« Odgovor #5 poslato: Mart 08, 2006, 12:43:59 posle podne »
BAD SOY

Van mreže Osterliz

  • Član
  • *
  • Poruke: 31
Re: soja da ili ne
« Odgovor #6 poslato: Mart 08, 2006, 12:46:13 posle podne »
Zaobilazite soju , General je to puno puta ponovio i ja ga podrzavam .
Evo mogli smo da vidimo Pfavov tekst , ali ja sam takodje cuo za jednog naseg strucnjaka ( ne secam se koji ) koji je jos kada je soja na zapadu uvodjena u ishranu tvrdio da se nesme koristiti u ljudskoj ishrani , vec samo u zivotinjskoj jer zbog njihovog kratkog zivotnog veka ne " stignu " da dodju do izrazaja njeni stetni efekti . Neki strucnjaci tvrde da je kancerogena , neki da nije pa cak i da je izoflavon antioksidans . Kao sto vidite ni oni nisu cisti po tom pitanju sami sa sobom , pa dok se ne rascisti ja je ne bi uzimao . Procitajte ovaj Kopi - Paste sa mog harda ,  burazer  je to odnekud skinuo i preveo :

 Razlog zasto je soja vrlo losa se svodi na isoflavone koje sadrzi. Dva ova isoflavona, genistein i daidzein, izazivaju najvise negativnih efekata soje. Oni se brzo vezuju za receptore estrogena. Alfa receptor etrogena je odgovoran za rak dojke, povecan procenat masti u organizmu, zadrzavanje vode, itd.  Ovo mozda i ne bi bilo toliko bitno da ovi isoflavoni ne izazivaju rast tkiva, sto bi se smatralo anti-estrogenom akcijom. Nazalost, genistein po vezivanju za alfa receptor aktivira rast tumornog tkiva.
Ova dva isoflavona imaju negativni uticaj i na proizvodnju testosterona, rast misica, rad tiroidne zlezde, pa cak i na zdravlje.
Neki naucni radovi su dokazali da soja smanjuje proizvodnju testosterona cak do 76%. Takodje, radjena su i ispitivanja sa koriscenjem ptoreina iz mesa i proteina iz soje. Kod druge grupe je utvrdjn znacajno smanjen nivo testosterona.
Sto se tice estrogena, stvari su drugacije- genistein cak i povecava efekat estradiola.
Soja snizava nivo holesterola u krvi. Ali, u pitanju je HDL holesterol, koji predstavlja dobru vrstu!

Van mreže dejan

  • Član
  • *
  • Poruke: 22
Re: soja da ili ne
« Odgovor #7 poslato: Mart 08, 2006, 01:26:40 posle podne »
ok shvatio sam da bezim od soje u bilo kom obliku nije da mi to pozaze ali ako mora tako ce da bude!
hvala

Van mreže Pedja_Petrovic

  • Admin
  • Super-heavyweight Member
  • ********
  • Poruke: 45.290
  • THE GENERAL OF ARMY
    • Ogistra Suplement Shop
Re: soja da ili ne
« Odgovor #8 poslato: Mart 08, 2006, 05:19:37 posle podne »
kratko..NE